U bilancama svih poduzetnika bez obzira na njihovu veličinu, zasigurno značajnu stavku čine POTRAŽIVANJA OD KUPACA, a radi se uglavnom o kratkotrajnim potraživanjima s dospjećem unutar godine dana od datuma bilance.
Gledajući s računovodstvenog aspekta, potraživanja su regulirana HSFI broj 11, i MSFI 15.
Ukratko, standardi preporučuju da se potraživanja početno mjere po fer vrijednosti,koja predstavlja tržišnu vrijednost za imovinu koju smo prodali kupcu i za koju očekujemo priljev novčanih sredstava.
Iz tih zahtjeva računovodstvenih standarda, ali i načela opreznosti i prikazivanja realnih stanja u bilanci, svaki poduzetnik mora poduzeti sve moguće zakonski dozvoljne radnje kako bi u zadanim rokovima naplatio potraživanja od kupaca.
Unazad nekoliko godina je donesen Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (nn 108/12-78/15) o kojem je najvažnije napomenuti da se naplata potraživanja može odgađati najkasnije 60 dana od datuma izdavanja računa. Nakon tog roka, dužnik duguje i zakonsku zateznu kamatu i naknadu od 40€. Iz sveg navedenog proizlazi, da se analizi potraživanja treba pristupiti vrlo ozbiljno tijekom cijele poslovne godine, a sve sa ciljem smanjenja nenaplaćenih potraživanja na datum bilance. Odugovlačenje s naplatom može rezultirati 100% nenaplativim potraživanjima (npr.insolventnost kupca, stečajni ili likvidacijski postupak itd).
Nakon izvršene analize poduzetnk mora donjeti odluku o vrijednosnom usklađenju potraživanja ili konačno odluku o otpisu potraživanja, a sve sa svrhom prikazivanja fer vrijednosti imovine društva (ako se u bilanci zadrže nenaplativa potraživanja ukupna imovina društva bit će precjenjena).
Vrijednosno usklađenje potraživanja poduzetnik će napraviti u slučaju kad još uvijek postoji mogućnost naplate bilo kojim putem, npr naplatom zadužnice, ovrhom i sl.
U tom slučaju potraživanje se prenosi na konto ispravka vrijednosti (potražno) i na konto troška vrijednosnog usklađenje potraživanja (dugovno).
Slijedeći aspekt o kojem poduzetnik mora voditi računa je aspekt poreznog priznatog/nepriznatog troška vrijednosnog usklađenja.
Sukladno Zakonu o porezu na dobit (nn 177/04-121/19) u članku 9. navedeno je:
(1) Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana, a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave. Svote vrijednosnih usklađenja potraživanja od kupaca iskazane u prethodnim poreznim razdobljima kao porezno priznati rashod uključuju se u prihode, ako do trenutka nastupa zastare prava na naplatu nije postupljeno na način propisan u stavku 2. ovoga članka.
(2) Vrijednosno usklađenje potraživanja priznaje se ako je potraživanje evidentirano u poslovnim knjigama kao prihod i ako su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga, pažnjom dobroga gospodarstvenika.
(3) Smatra se da su obavljene radnje iz stavka 2. ovoga članka ako su potraživanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom, koji nije povezana osoba, prema posebnom propisu u slučaju stečaja, arbitraže ili mirenja……………………………….
Ukratko, sve što je dospjelo do 1.11.tekuće godine, a nije naplaćeno 15 dana prije predavanja porezne prijave može se vrijednosno uskladiti, uključujući i potraživanja iz prethodnih godina. Tada će takav trošak biti porezno priznati, a u svim ostalim slučajevima radi se o porezno nepriznatom tošku koji povećava poreznu osnovicu poreza na dobit.
Sva ova usklađenja moraju biti praćena knjigovodstvenim ispravama/odlukama potpisanih od ovlaštenih osoba.
Konačni otpis zastarjelih potraživanja, poduzetnik će izvršiti kada su iscrpljene sve mogućnosti naplate. No,i u tom slučaju treba paziti na priznate/nepriznate troškove otpisa.
Zakon o dobiti čl. 9. dopušta otpis, kako slijedi:
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, priznaje se otpis potraživanja od nepovezanih osoba, koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit ili poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti. Priznaje se i otpis zastarjelih potraživanja do 200,00 kuna od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, ako ukupno utvrđeno potraživanje po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi taj iznos.
Poduzetnik mora imati dokaze da je pokušao naplatiti takva potraživanja , uz urednu evidenciju, u koje će navesti razloge iz kojih nije uspio naplatiti (npr stečaj kupca, blokade računa, izlist iz Fine u o redosljedu u redu naplate, itd).
U praksi najčešće voditelji računovodstva predlažu otpise potraživanja , uglavnom iz razloga što imaju uvide u analitičke evidencije kupaca, te direktno sudjeluju u naplati na dnevnoj bazi.
Svaki otpis potraživanja prati knjigovodstvena isprava u obliku odluke direktora, prema primjeru u nastavku:
Direktor društva ABC doo, a u skladu s važećim zakonskim propisima i računovodstvenim politikama društva, donosi
Posebnu pažnju treba obratit prilikom popunjavanja porezne prijave, jer svi otpisi nisu porezno priznati kako smo već naveli ranije.
U skladu s računovodstvenim standardima, poduzetnik bi trebao u bilješkama uz godišnje fin. izvještaje napraviti pregled otpisanih potraživanja s objašnjenjem, jer se iz podataka u bilanci to ne može pročitati.
Comentários